The Quality of Pre-Tertiary Education in Croatia, With the Emphasis on the Structure of Compulsory Education as a Quality Factor

摘要

U radu se, na temelju raspoloživih rezultata empirijskih evaluacijskih istraživanja,prikazuje i diskutira kvaliteta hrvatskog predtercijarnog obrazovanja s naglaskomna obvezno obrazovanje. Kvaliteta obveznog obrazovanja operacionaliziranaje pomoću pokazatelja obrazovnih ishoda dobivenih međunarodnim komparativnimistraživanjima (PIRLS, TIMSS i PISA) te sumativnim vanjskim vrednovanjem srednjegobrazovanja provedenog u okviru državne mature. Postignuća hrvatskih učenika nakraju četvrtog razreda osnovne škole natprosječna su, dok su postignuća petnaestogodišnjakaispodprosječna. Ujedno, međuškolske su razlike u pojedinim pismenostimapetnaestogodišnjaka u Hrvatskoj iznadprosječne, ali je utjecaj socioekonomskog položajaroditelja na školska postignuća njihove djece ispodprosječan. Prema tome, dva suod tri pokazatelja kvalitete hrvatskog obveznog obrazovanja, sagledana u međunarodnojperspektivi, ispodprosječna. To se može objasniti strukturnim i izvanstrukturnimčimbenicima.Težište je analize u ovome radu na strukturnim čimbenicima koji su u raspravamao hrvatskoj školi proteklih desetljeća podcijenjeni. Strukturni razlozi ispodprosječnihobrazovnih postignuća hrvatskih petnaestogodišnjaka detektirani su u prekratkomprimarnom obrazovanju i prekratkom trajanju osnovnog obrazovanja. Izvanstrukturničimbenici nalaze se u sadržajima nacionalnog kurikuluma, izvođenju kurikuluma i vođenjuškola te velikim međuškolskim razlikama u pedagoškom standardu. U radu seprikazuje i uspoređuje potencijal dvaju mogućih modela strukturne reforme obveznogobrazovanja u Hrvatskoj koju bi trebalo poduzeti.Prema podacima dobivenima vanjskom sumativnom evaluacijom srednjeg obrazovanjaprovedenom u okviru državne mature, prosječna je razina kognitivnih ishoda nezadovoljavajuća.Što su kognitivni zahtjevi zadataka viši, rezultati su učenika slabiji. Tose dijelom objašnjava niskom ulaznom kvalitetom učenika, odnosno niskom razinomkognitivnih ishoda iz osnovnog obrazovanja, nesukladnošću programa srednjegobrazovanja i testova na državnoj maturi te nedovoljno kvalitetnim poučavanjem.Podaci dobiveni ispitima na državnoj maturi nemaju za kvalitetu srednjeg obrazovanjadovoljnu valjanost, pa imaju samo indikativnu vrijednost.